U Multimedijalnom centru Općine Medulin – 3mc (Medulin, Centar 58) u petak, 25. 11. 2022., održana su tri tematska predavanja posvećena Medulinskoj lokvi.
Predavanja namijenjena mještanima općine i široj zainteresiranoj javnosti, kao aktivnost projekta udruge Sakramenski "Svi za lokvu, LOKVA ZA SVE!", održali su Andrej Bader, mag. hist., na temu "Povijesni i društveni značaj Medulinske lokve", dr. sc. Neven Iveša, o temi "Važnost očuvanja staništa kopnenih voda u Istri" te doc. dr. sc. Petra Burić o temi "Bioraznolikost Medulinske lokve: pregled preliminarnih istraživanja".
Uz okupljene mještane, događaju su prisustvovali predstavnici inicijative za očuvanje Medulinske lokve, Kristijan Siladić i Elvis Malagić, te predstavnici projektnih partnera, OŠ dr. Mate Demarina Medulin, Javne ustanove Kamenjak, Med Eko servis d.o.o., udruge Format i Mutila, kao i čelni ljudi Općine Medulin obzirom da se projekt provodi u suradnji i uz financijsku podršku Općine.
U svojem je izlaganju Andrej Bader pojasnio kako povijeni izvori o lokvama, rijekama, izvorima (koliko god se činilo neočekivanim) nisu rijetki te obrazložio kako su relativno dobro zabilježene vodene površine na području današnje općine Medulin, a posebice je interesantno da postoji nekoliko vjerodostojnih karata koje prikazuju ne samo vode stajaćice već puteve, reljefe, floru, pedantno ucrtane gospodarske površine i objekte. U prezentaciji je Bader prikazao neprocjenjivu kartu s izvješćem od 27. rujna 1563. godine, izaslanika mletačkoga Magistrata za neobrađena dobra inženjera Zuan Antonia dell’Oce, koji unosi podatke za sva naseljena i nenaseljena mjesta južne Istre, obrađene i zapuštene zemljišne površine, šume i lokve. U Medulinu je Dell’Oca našao dvije lokve i tri zdenca (laghi duj, pozi tre). Na njegovom pedantnom crtežu zorno se vidi vodena površina koja po svom položaju odgovara današnjoj Staroj lokvi. Ono što medulinsku lokvu čini posebnom u odnosu na druge istarske vode stajaćice je to da je u nepoznatom trenutku u vremenu, ingenioznom dalekovidnom pronicljivošću, zajednica prokopala kanal od mora do lokve, shvativši da se jegulje mrijeste u moru nakon čega se sele u slatke vode gdje odrastaju i postižu spolnu zrelost. Time se uz stočarstvo i obalno ribarstvo (prije utemeljenja Arsenala) proširila i osigurala šira gospodarska baza lokalnom stanovništvu. Do 1969. godine, Medulinska je lokva bila kanalom povezana s morem, a kanal se po potrebi zatvarao drvenom pregradom, pojasnio je Bader, dodajući kako je kanal postepeno zatrpavan razvojem hotela i gradnjom okolnih stambenih objekata. Unatoč činjenici što je na području Medulina bilo više lokva, najvjerojatnije je druga koju je Dell' Oca zabilježio bila pored crkve Svete Foške, a po njoj je predio Lakuć dobio ime (lago).
U nastavku su Neven Iveša i Petra Burić predstavili rezultate istraživanja provedenih na Medulinskoj lokvi, a sudionici događaja saznali su sljedeće:
Medulinska lokva je trajno vodeno tijelo površine od oko 3 000 m2, iznimno rijetko na samom juhu Istre i zbog toga od velike važnosti kao vodeni resurs, naročito za ptice koje su ondje nastanjene cijelu godinu ili lokvu koriste privremeno u vrijeme migracija. Obzirom je medulinska lokva svojevrsna enklava bioraznolikosti u jednom od najizgrađenijih dijelova Istre, bilo je iznimno važno utvrditi njezino stanje i po potrebi poduzeti odgovarajuće mjere očuvanja i održivog korištenja. Preliminarna istraživanja na lokvi započela su u listopadu 2021. godine pri čemu su po prvi put, na temelju geodetskih izmjera, dobiveni podaci o dubini lokve (do najviše 1,5 m u trenutku mjerenja) i količini nataloženog mulja (0,5 m). Znanstvenici s Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli doc.dr.sc. Paolo Paliaga, doc.dr.sc. Petra Burić i dr.sc. Neven Iveša analizirali su vodeni stupac kako bi se odredili hidrogeografski parametri lokve (T = 12°C; salinitet = 0,18; pH = 8,4; zasićenost kisikom = 89,5%; prozirnost = 25 cm), koncentracija mikrobnih zajednica i organizama fekalnog onečišćenja. Rezultati su pokazali veću prisutnost mikroorganizama u lovki, ali nisu detektirani indikatori fekalnog onečišćenja ljudskog porijekla. Naime, indikatori upućuju na činjenicu da su organizmi porijeklom iz probavila životinja (najvjerojatnije ptica) koje ondje obitavaju i „obogaćuju“ vodeni stupac lokve svojim izmetom. Prema provedenom istraživanju o brojnosti mikrobnih zajednica zaključeno je da voda medulinske lokve nije za piće, ali se ista smatra izvrsnom prema standardima i kriterijima o vodama za kupanje i rekreaciju (NN 51/2014) po pitanju koncentracije bakterije Escherichia coli, odnosno dobrom prema kriteriju određivanja koncentracije fekalnih streptokoka. Naknadnim pregledom faune u lokvi u 2022. godini utvrđene su brojne jedinke invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača i neki predstavnici ihtiofaune (šaran, babuške, sunčanice, gambuzije i somovi). Kako bi se smanjio utjecaj invazivnih kornjača i predatorskih somova na lokalnu faunu, isti su premješteni u Aquarium Pula gdje će uz adekvatnu skrb i aklimatizaciju postati dio stalnog akvarijskog postava. U cilju postizanja povoljnih bioloških procesa u lokvi, potrebno je izbjegavati svako novo unošenje organizama u lokvu. Naročito je važno ne donositi invazivne vrste kornjača, kojih se ljudi često rješavaju odbacivanjem u obližnja vodena tijela nakon što prerastu kućne nastambe. Unos otpada također je izražen problem na lokvi, a njegovo je podrijetlo s okolnih gradilišta i/ili je donesen i odložen od nesavjesnih osoba. Zbog toga potrebno je redovito nadzirati lokvu od strane nadležne komunalne službe i spriječiti njezino zagađenje otpadom.
Ljudsko hranjenje prisutnih životinja na lokvi bijelim kruhom također može imati negativni utjecaj na lokvu općenito. Naime, zbog niskih hranjivih vrijednosti i prisutnosti aditiva i plijesni, bijeli kruh je štetan izvor hrane za životinje i privlači neke vrste ptica koje mogu istisnuti ostale predstavnike avifaune iz staništa. Ipak, kao alternativa, domaćim pticama koje žive na lokvi mogu se kao hrana nuditi žitarice (riža, pšenica, kukuruz, ječam, zob i sl.), ostaci blitve, zelene salate, kupusa, repe, bundeve, patlidžana, tikvice i sl. što su Iveša i Burić i savjetovali mještanima, zaključujući da je lokvu važno očuvati u postojećem obliku i ekološkom stanju u kojem se ona danas nalazi, a sadržaje u okolici lokve pažljivim planiranjem svih dionika prilagoditi kako isti ne bi remetili životne procese i/ili uznemiravali životinje koje ju privremeno koriste ili na njoj trajno žive.
Svim izloženim spoznajama, o životu mikrosvijeta i ekosustava Medulinske lokve u prošlosti i danas, potvrđena je njena posebnost i vrijednost za koju se svi uključeni dionici, okupljeni u projektu „Svi za lokvu, LOKVA ZA SVE!“ slažu da zaslužuje biti očuvanom i u budućnosti. Nakon dovršetka izlaganja razgovaralo se o daljnjim koracima prema sustavnijoj brizi, zaštiti, očuvanju i valorizaciji jedine preostale lokve u Medulinu, što je bio i cilj samog okupljanja.
U nastavku projekta uključeni školarci će sa svojim nastavnicima nastaviti istraživati temu medulinske lokve te će temeljem novih spoznaja izraditi vrijedne materijale i sadržaje posvećene Medulinskoj lokvi. Učenici 3. razreda – „Mali ekolozi“ pod vodstvom učiteljice Jasminke Zović – kao autori tekstova i ilustracija realizirati će slikovnicu o lokvi, a „Mladi prirodnjaci“, učenici 6.razreda uz profesoricu Nataliju Zoričić, u suradnji sa Javnom ustanovom Kamenjak pripremiti će sadržaj informativno-edukativne tabele koju će Ustanova potom financirati i postaviti na samom lokalitetu. Dodatno će učenici svih 6. razreda medulinske osnovne škole realizirati izložbu plakata o flori i fauni Medulinske lokve. U projektu će dalje biti prilike i za uključivanje mještana u konkretnoj, zajedničkoj akciji uređenja lokaliteta – uz projektne partnere – te stoga organizatori pozivaju sve zainteresirane da prate i sudjeluju u daljnjim aktivnostima projekta “Svi za lokvu, LOKVA ZA SVE!” koji za cilj ima okupiti lokalnu zajednicu i njene dionike u edukaciji, osvješćivanju te poticanju na zajedničku brigu, očuvanje i valorizaciju “zeleno-plavog srca Medulina”.
Udruga SAKRAMENSKI