Djelatnici Fakulteta nastavljaju s mjerenjima fizikalno-kemijskih parametara na Medulinskoj lokvi po potrebi kada vrijednost kisika u manjim kopnenim vodenim tijelima raste.
Do sada možemo reći da je na dan velikog pomora ribe zasićenost kisikom u lokvi bila svega 1% (NZZJZ izmjerio je 10% zasićenost kisikom) te je vrlo vjerojatno to bio ključni razlog pomora većih jedinki ribljeg fonda.
Istoga dana u poslijepodnevnim satima zasićenost kisikom porasla je na 14.3%, naredni je dan (29.8.2023.) izmjerena vrijednost od 54.6%. Nadalje, idući je dan vrijednost kisika bila ponovo niža te je iznosila 10.8%. Dana 31. kolovoza 2023. godine zasićenost kisika u lokvi kretala se između 19,0-36,4% (mjereno na 4 postaje uokolo lokve). Na temelju ovih vrijednosti možemo zaključiti da situacija još uvijek nije stabilna. Naime, lokva nam je još uvijek u stanju hipoksije (nižih vrijednosti zasićenosti kisikom), na dan pomora ribe vladalo je stanje anoksije (nestašice kisika). Djelatnici Fakulteta prirodnih znanosti nastavit će s mjerenjem stanja kisika na lokvi.
Usporedbe radi, mjerenje koje je na Medulinskoj lokvi odrađeno u studenom 2021. godine pokazalo je zasićenost vode u lokvi kisikom od 84-86%, što možemo promatrati referentnom vrijednosti (srećom imamo to mjerenje). Očekujemo da će se situacija stabilizirati po završetku ljeta uz pad temperature koji će olakšati prirodno otapanje kisika u vodama lokve. Nadalje, što se tiče temperature, ona je na dan pomora ribe iznosila 28.5 ºC, te je u petak 01. rujna pala za jedan stupanj i iznosila 27.4 ºC. Temperatura od 28,5 ºC vrlo je blizu idealne temperature za razvoj raznih bakterija. Naime, Izvješće NZZJZ o koncentraciji bakterija (ukupnih koliformnih bakterija kao indikatora onečišćenja) na dan pomora ribe može se usporediti s istim rezultatima koje je NZZJZ ispostavio Općini za mjerenje 22.12.2022. godine. Usporedbom ovih dvaju Izvještaja NZZJZ uočen je porast koncentracije bakterija. Isto nije iznenađujuće budući da je temperatura bila puno viša nego li prilikom mjerenja u jesen kada je iznosila 12,5 ºC. Više temperature pogoduju bržem razmnožavanju većeg broja bakterija. Nažalost nemamo prethodno mjerenu referentnu vrijednost i stanje koncentracije bakterija u ljetnim mjesecima u lokvi. Uvidom u rezultate NZZJZ možemo utvrditi da je kvaliteta vode lovke trenutno umjerena do loša te da nikako nije primjerena za piće ili kupanje.
Ovim putem molimo sve mještane da pripaze na svoje kućne ljubimce da ne piju vodu iz lokve.
Podsjećamo i molimo sve mještane da ne nose kruh životinjama obzirom da ta namirnica predstavlja jedan od uzroka velikog pomora ribe. Naime, riba koja se hrani ostacima kruha koji nemaju hranjivu vrijednosti izrasta u veće jedinke te pritom troši velike količine kisika, kojeg u ljetnim mjesecima usred nesnosnih vrućina u lokvi nedostaje. Ujedno, konzumacijom kruha vodeni stupac se obogaćuje organskom tvari (izmetom) koji dodatno zakiseljuje vodu i stvara nepovoljne okolnosti za riblji fond. Također, ostaci kruha dobra su hranjiva podloga za rast bakterija u zatvorenom sustavu bez strujanja vode (ukoliko nema vjetra), što predstavlja dodatnu ugrozu za sve stanovnike lokve.
Doc. dr. sc. Petra Burić,
Dr. sc. Neven Iveša,
Doc. dr. sc. Paolo Paliaga
Foto/Kristijan Siladić