Ovog tjedna članovi RSK Mladost Josip Ritoša, Robert Čupev, Petra Peharec, Matea Ikić i Lea Ikić Čupev uz pomoć malih klupskih natjecatelja izvlačili su zaostale ribarske mreže iz Medulinskog akvatorija u sklopu programa koji sufinancira Općina Medulin "Vađenje zaostalih ribarskih mreža iz Medulinskog akvatorija" te koje provodi klub RSK "Mladost" Medulin od 2022. godine. Ovog tjedna izvlačili su mrežu u akvatoriju Crvenih stijena te čak tri mreže južno od uvale Mikula na rtu Kamenjak. Kako ribarske mreže ostaju na morskom dnu riba i ostali morski organizmi se i dalje hvataju što je pogubno i za ribare i za biološku raznolikost te sve morske organizme. Također, riba se rjeđe vraća na ta područja.
U zaostalim mrežama naišli su na veliku količinu počupanih izdanaka vrste morske cvjetnice Posidonia oceanica. Uništavanjem livada morskih cvjetnica osiromašujemo lokalno more kisikom (1 četvorni metar proizvede dnevno 14 litara kisika), oduzimamo stanište različitim vrstama životinja koje tu stalno borave, nalaze skrovišta od grabežljivaca, rastu ili se razmnožavaju, mnogim sitnim algama i brojnim nepokretnim životinjama. Livade svojim dugim listovima i isprepletenim rizomima smanjuju snagu valova i sprječavaju eroziju obale, stoga su veoma bitne u priobalnom području. Nažalost, livade sporo rastu i još sporije se obnavljaju. Osim izdanaka vrste P. oceanica naišli su na žive juvenilne jedinke raka vrste Maja squinado (crvena rakovica) te ih oslobodili i vratili u more. Juvenilne jedinke vrste su bitne za opstanak te vrste, dok komercijalno nemaju vrijednost. Oslobodili su i rakove vrste Dromia personata (kosmač, rakovica spužvonoša) koji je često u simbiozi sa spužvom vrste Suberites domuncula te tako doprinosi njenom rasprostiranju i bioraznolikosti. Među njima je također bilo juvenilnih jedinki koje su bitne za opstanak vrste. Pored organizama koje vidimo golim okom, veliki je broj vrsti malih organizama koji nastanjuju izdanke morskih cvjetnica i oklope rakova te zaostalim mrežama narušavamo i njihovu populaciju. Narušavanjem broja bilo koje populacije, narušavamo prirodni hranidbeni lanac, a samim time i bioraznolikost morskih staništa.
Petra Peharec, studentica studija Znanost o moru