FENOLIGA udruga u kulturi i JU KAMENJAK pozivaju vas na predavanje DARKO DUKOVSKI „Vargarola – istina i mitovi”
- DATUM: Četvrtak, 04. prosinac 2025. u
- VRIJEME:19,00 h, mjesto Premantura - "Škola" na placi
- Ulaz slobodan
O predavanju:
Predavanje ima za cilj predstaviti i suprotstaviti dva narativa (ispolitizirani, nekritički, mitski i stalno propitujući, znanstveni) o tragediji uzrokovanoj namjerno izazvanom eksplozijom dubinskih sporotonućih bombi u uvali Vargarola, u vrijeme kada se zbog sportskih događanja na kupalištu nalazio veći broj posjetitelja. U kritičkoj raščlambi događaja trebalo je preispitati kontroverzne informacije o samom događaju, broju poginulih, ranjenih, točnom mjestu eksplozije, broju i tipu minsko-eksplozivnih sredstava, mogućim krivcima, izvršitelju ili izvršiteljima te, što je najvažnije, motivima sabotaže, istražiteljima, istrazi i zaključcima istrage, problemu odgovornosti Savezničke vojne uprave, odšteti obiteljima nastradalih te konačno politizaciji i širim posljedicama događaja koji se osjećaju i danas.
Događaj eksplozije na Vargaroli sam po sebi, nije moguće objasniti bez uvida u širu sliku događaja i procesa, koji je on njezinim sastavnim dijelom. Tragični događaj na Vargaroli jest posljedica poratnih političkih igara, ali i posljedica promišljanja da se takvim činom može nešto bitno promijeniti, ako ne, a ono barem utjecati na radikalizaciju odnosa sukobljenih strana. Uglavnom su o događaju pisali publicisti, neposredni i posredni svjedoci tragedije i tek nekolicina talijanskih, slovenskih i hrvatskih povjesničara. Interpretacije su više ili manje opterećene emocijama i različitim političkim stavovima. Povijesni kontekst je najčešće relativiziran ili iskonstruiran, a neke važne činjenice i procesi namjerno su izostavljani ili su interpretirani kako je kome najviše odgovaralo. To posebice dolazi do izražaja u pokušajima dokazivanja političke ili nacionalne pripadnosti jednog ili više neposrednih izvršitelja zločina. Prava istina o tome možda se neće nikad saznati, ali je zato moguće osvijetliti širu sliku koja je dovela do tragedije i tako se približiti na korak do istine.
O predavaču:
Dr. sc. DARKO DUKOVSKI rođen je 4. svibnja 1960. u Puli. Umirovljeni je redoviti profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje je na Odsjeku za povijest od 2001. godine predavao obvezne i izborne kolegije iz moderne i suvremene europske, hrvatske i vojne povijesti te kolegije iz metodologije znanstvenog istraživanja društvene povijesti i korištenja arhivske građe u nastavi povijesti na prijediplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju povijesti nastavnog i općeg smjera. Sudjelovao je u stvaranju i oblikovanju studija povijesti u Puli. Jednako tako sudjeluje uz pokojnog akademika Petra Strčića u stvaranju Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a bio je autorom i novog tzv. „Bolonjskog“ studija povijesti u Rijeci. Od 16. srpnja 2001. u stalnome je radnom odnosu na Filozofskome fakultetu u Rijeci. Godine 2002. promaknut je u zvanje izvanrednog profesora te u tom zvanju na Odsjeku za povijest predaje predmete: Svjetska povijest XX. stoljeća, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe XIX. stoljeća te Povijest Srednje i Jugoistočne Europe XX. stoljeća. Redoviti je profesor na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci od 2007., i predaje kolegije iz suvremene svjetske i zavičajne povijesti na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti. Kao vanjski suradnik predaje Uvod u suvremenu povijest i Vojnu povijest 20. stoljeća na Odsjeku za povijest Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli sve do 2012. Od 2007. godine obavlja dužnost voditelja Katedre za novovjekovnu povijest, a u trima mandatima od 2008. pa do 2014. dužnost pročelnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, a od 2007. do 2014. i od 2015. do 2023. bio je voditeljem Katedre za modernu i suvremenu povijest. Uz nastavničku djelatnost, sudjelovao je na sedamdesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i radionica u Italiji, Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, Grčkoj, Makedoniji i Bugarskoj te u tridesetak domaćih i nekoliko europskih znanstvenih projekata, od kojih je na dvama bio voditeljem, a dvama partnerom. Od travnja 2005. do 2007. bio je članom Mješovite hrvatsko-slovenske povijesne komisije pri Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske.Bio je u nekoliko navrata recenzentom studijskih programa i znanstvenih projekata pri MZO-u Republike Hrvatske te Javnoj agenciji za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije. Za svoj znanstveni rad nagrađen je Srebrnom poveljom Matice Hrvatske za 2008., a za svoj ukupan znanstveno-nastavnički rad Poveljom Filozofskog fakulteta za 2022. godinu. Bio je mentorom na stotinjak diplomskih i završnih radova, jednom magistarskom i tri doktorska rada. Dosad je objavio više od 180 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima, desetak feljtona u hrvatskome dnevnom i tjednom tisku, deset autorskih i dvije znanstvene knjige u suautorstvu te četiri sveučilišna udžbenika, od kojih jedan u suautorstvu. U procesu tiska je knjiga Smrt u Puli: hladnoratovski „danse macabre“ (1945.-1947.)
FENOLIGA udruga u kulturi i JU KAMENJAK