FENOLIGA udruga u kulturi i JU KAMENJAK pozivaju vas na predavanje MILAN RAKOVAC „Istarska convivenza” u četvrtak, 19. prosinac 2024. godine u 19,00 h u Premanturi - "Škola" na placi.
- Ulaz slobodan
- Predavanje je potpomognuto sredstvima Općine Medulin
Riječ predavača:
Nigdje Italija, Slovenija i Hrvatska nisu slabije nego u Istri, i zato nigdje nisu tako snažne! A kad to velim, nikako ne mislim na ponosne patriote (ima ih i ovdje!) koji i sad budno stražare na granicama kojih „nema“. Mislim upravo na onu tako tipično istarsku (tržašku, krašku) smjernu i šutljivu, trpeljivu i strpljivu, radišnu i srdačnu većinsku populaciju sjevernog Jadrana, i talijansku, i hrvatsku, i slovensku; ta populacija tvori kolektivni mentalitet pograničja, i ona hoće postvariti svoj „niži“ a ne više „viši“ interes: živjeti dobro, raditi, zaraditi, provesti se – a ovdje se to ne može bez prijaznog i prijateljskog odnosa s onim drugim, i najprije poslovnog, interesnog kontakta, s tim drugim - koji ima sva prava na ovaj teritorij kao i mi sami, bez obzira na to da li je „večinec“ ili „manjšinec“, i živi li s ove ili one strane granice!
O predavaču …
Milan Rakovac, 12. prosinca 1939. Rahovci, Poreč.
Pučkoškolsku i gimnazijsku naobrazbu stekao u Puli i Zagrebu. Završio Vojnopomorsku akademiju u Divuljama. Nakon nekoliko godina na moru, 1968 postaje urednik u vojnoj reviji Front, Beograd. Od 1973. napustivši vojnu službu, obnaša određene političke dužnosti u Puli, Rijeci i Zagrebu. Živi u Zagrebu.
Od 1984. do mirovljenja (2004) radi na HTV (TV Zgb). Autor niza dokumentarističkih serijala ; «Silnice», «Sjećanja na 20. stoljeće», «Historiae Histriae», «Pjesnički putopisi», «Ruža vjetrova».
U Čakavskom saboru Milan Rakovac uključen je od prvih dana utemeljenja, I aktivno djeluje u radu tijela i katedri ČS, na raznim dužnostima, uz Zvanu Črnju kao jedan od njegovih bliskih suradnika – sve do Črnjine smrti.
Rakovčev pjesnički senzibilitet, duboko prožet ruralnom »šćavunsko-težačkom sviješću« (M. Strčić), snažno je prisutan i u njegovim proznim ostvarenjima, gdje prevladava kondenziran, jezgrovit i namjerno opor, silovit, upravo provokativan izričaj.
Suautor je u nekoliko grafičko-pjesničkih mapa, npr. sa slikarima Milanom Legovićem (Kus kamika, Pula 1982.), Ivanom Obrovcem (Istarski rukopisi – Caligrafie istriane, 1998.) itd. Zastupljen u antologijama, zajedničkim zbirkama, leksikonima i sl. – primjerice Zvane Črnje i Ive Mihovilovića (Rijeka 1969.), Milorada Stojevića (Rijeka 1987.), Mirjane Strčić (Pula 1989.), Borisa Biletića (Pula 1997.), Daniela Načinovića (Pula 1999.); u izborima Osamljenik (Zagreb 1993.) i Europa erlesen – Istrien (Klagenfurt / Celovec – Austrija 1998.) i dr. Notiran u Hrvatskome leksikonu II (Zagreb 1997.). Autor nekoliko kulturološko-povijesnih ogleda emitiranih na Trećemu programu Hrvatskoga radija. S talijanskoga preveo roman Bolji život Fulvija Tomizze (Čakavski sabor i dr., Pula – Rijeka 1980.) i dokumentarnu knjigu Izbrisani identitet Paola Parovela (Pazin <i dr.> 1993.). Prevođen. Nekoliko je njegovih pjesama uglazbljeno (Franci Blašković, Tamara Obrovac, Livio Morosin). Samostalno ili u suautorstvu pisac tekstova u više monografija na hrvatskome i/ili stranim jezicima, npr.: Učka (Pula 1981.), Pula (Pula 1986.), Hrvatska (Motovun 1987.) i dr. Bio je članom više uredništava (edicije “Istra kroz stoljeća”, časopisā “Istra” i “Nova Istra”). Svojedobno vrlo aktivan u Čakavskome saboru. Član Društva hrvatskih književnika od 1980., član Hrvatskog društva pisaca, član Matice hrvatske.
Utemeljitelj i programski voditelj međunarodnih pograničnih susreta FORUM TOMIZZA u Umagu, Kopru I Trstu.
Djela:
Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman), 1986. Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi), 1980. ‘Riva i druži ili, caco su nassa dizza 1982.Sik (pjesme), 1980. Sliparija (roman), 1986. Snovid (roman), 1987. Istragram: štorije i uganke (kratke priče), 2000, Cha for kids, pjesme, 2004. La Triestina (roman), 2006, Kvarnerski otočni lucidar,(slobodna proza), 2006, Sinovi Istre (biografije), 2009. Besida priletuća,(pjesme) 2009.
Izvedena djela:
Grgo gre u Pazin, scenarij za televizijski film – Televizija Zagreb, 1983.
Redatelj: Vladimir Fulgosi.
Na istarski način, scenarij za igrani film – Adria film, Zagreb 1986.
Redatelj: Vladimir Fulgosi.
Ilirik , biografija Matije Vačića, dramski tekst, Labin, Redatelj: Robert Raponja,
Riva i druxi, drama, INK Pula HNK Rijeka-Talijanska drama: režija Lary Zappia,
Blak, drama, INK Pula, režija: Ines Pletikos.
FENOLIGA udruga u kulturi i JU KAMENJAK