FENOLIGA udruga u kulturi i JU KAMENJAK pozivaju vas na predavanje DARKA  DUKOVSKOG „SREDNJA I JUGOISTOČNA EUROPA : SUSRETI I RASKOLI” ovog četvrtka 07. studenog 2019. godine u 19.00 sati u Premanturi- “Škola” na placi.

 

Ulaz je za sve posjetitelje slobodan.

 

 

O predavanju : 

Možda više no ikada ranije u povijesti 19. je stoljeće razdoblje intenzivnih dodira, ali još intenzivnijih i žešćih sudara naroda, kultura, vjera i civilizacijskih tekovina Srednje i Jugoistočne Europe. Posve očekivano. Razdoblje je to nacionalnog osvješćivanja brojnih naroda koji obitavaju na tom prostoru i njihovih snažnih težnji za stvaranjem vlastitih nacionalnih država. Proces europeizacijepozapadnjivanja ili modernizacije, ma koliko taj pojam bio diskutabilan, shvaća se kao proces kojim se tijekom 19. st. Jugoistočnom Europom širio racionalizam, provodila sekularizacija, razvijala trgovina i tržište, jačala industrijalizacija i stvarala buržoazija.

 

Balkanci su postajali Europljanima tako što su se oslobađali posljednjih ostataka imperijalnog nasljeđa. Tada su Srednjoeuropljani, i to oni koji su bili ponosni na svoje civilizacijske dosege i imperijalno nasljeđe, istodobno postajali i Balkancima, žestoko se protiveći tom oslobađanju.

 

Dvadeseto stoljeće je razdoblje povijesne katarze naroda Srednje i Jugoistočne Europe u kojemu su pokazali mogućnosti suživota, ali jednako i nepomirljive razlike koje ih udaljuju. Pitanje kako pisati povijest Jugoistočne Europe pojavilo se istodobno s pitanjem koji narodi, a onda i države čine tu Jugoistočnu  ili Srednju Europu i u kakvoj su te europske makroregije u povijesnoj vezi. I bez temeljitije raščlambe jasno je da su ove regije naseljene brojnim narodima koji se razlikuju, ali su i ponešto slični po jeziku, kulturi, običajima, etno-antropologiji, vjeri. Njihove razlike i sličnosti tijekom novovjeke povijesti znale su biti i preprekom i poticajom suradnji i suživotu, kako u koje vrijeme.

 

O predavaču                             

Darko Dukovski rođen je 4. svibnja 1960. u Puli, gdje završava osnovnu i srednju školu. Akademske 1979./80. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu upisao je dvopredmetni studij povijesti i filozofije. Diplomirao je 1984. i iste godine na matičnome fakultetu upisao poslijediplomski studij na Odsjeku za povijest, grupa novovjeke i suvremene povijesti. Magistrirao je 1988. radom Nacionalni blok u Istri 1920. – 1921. godine, a koncem 1993. obranio i doktorsku tezu naslovljenu Fašistički pokret u Istri 1919. – 1929.

 

Godine 1996. promaknut je u znanstveno-nastavničko zvanje docenta te otad kao vanjski suradnik predaje na tadašnjem Pedagoškom fakultetu u Puli. Od 2001. u stalnome je radnom odnosu na Filozofskome fakultetu u Rijeci. Godine 2002. promaknut je u zvanje izvanrednoga profesora. Jedan je od autora sveučilišnoga preddiplomskoga i diplomskog studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Rijeci i nositelj nekoliko kolegija iz suvremene europske i hrvatske povijesti na preddiplomskom i diplomskom studiju, a vrši i dužnost ECTS koordinatora.

 

Redoviti je profesor na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci od 2007., a od 2012. i u trajnom zvanju. Od 2007. godine obavlja dužnost šefa Katedre za novovjekovnu povijest, a od 2008. do 2013. i 2015.-2016. dužnost pročelnika Odsjeka za povijest. Danas obavlja dužnost voditelja katedre za novovjekovnu povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

 

Od travnja 2005. do 2007. bio je članom mješovite hrvatsko-slovenske povijesne komisije pri Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, a od 2008. – 2009. ekspertne povijesne skupine Sabora Republike Hrvatske za izradu Studije-ekspertize hrvatsko-slovenskih odnosa. Recenzent je studijskih programa povijesti i znanstvenih projekata MZOS-a u RH te vanjski recenzent Javne agencije za raziskovalnu dejavnost Republike Slovenije.

 

Sam je bio voditelj dva domaća znanstvena projekta i voditelj partner na međunarodnom projektu Život uz granicu na kojemu su se okupili povjesničari iz Italije, Slovenije, Austrije i Hrvatske.

 

Od 2009. do danas član je Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijest, povijest umjetnosti, znanost o umjetnosti, arheologije, etnologije i antropologije pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta. Dosad je objavio više od 160 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima te 13 autorskih knjiga i tri knjige u koautorstvu. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim skupovima, radionicama i pozivnim predavanjima u Italiji, Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, Makedoniji, Grčkoj i Bugarskoj. Uglavnom se bavi istraživanjem moderne i suvremene povijesti Istre.

 

Zadnja knjiga objavljena 2016. godine je Istra ‘spod ponjave: Povijesni erotikon istarski.

 

 

FENOLIGA udruga u kulturi