Fenoliga udruga u kulturi i JU Kamenjak pozivaju vas na predavanje Miroslava Bertoše „Brodolom na Fineri” koje će se održati u četvrtak, 23. listopada 2017. godine u 19.00 sati u "Školi" Premantura.
Ulaz je slobodan.
O predavanju
Znameniti francuski i europski povjesničar Sredozemlja, Fernand Braudel (1902.-1985.) u svojoj se monumentalnoj monografici osvrnuo na značenje sitnih zbivanja u tom osebujnom prostoru, na njihovu dimamičnost, dramatičnost, pouku i poruku...
Izlaganje prof. Beroše arhivska je priča o plovidbi broda Madonna e San Spirdone 1791. g. od Santa Maure, mletačke utvrđene luke u Jonskome arhipelagu do Grada na lagunama. Brođenje je protjecalo po mirnome moru, bez vremenskih neprilika, poteškoća i opasnosti, sve do nailaska olujnoga vjetra i trenutka kada je posada začula prasak i doživjela udar peliga o kamenitu hrid otočića Finere … Vijest o brodolomu, poput seizmičkih valova, odjeknula je u Prementuri, u Puli, u Veneciji ..., jednako u pomorskim ustanovama kao i među stanovništvom. Seoski meriga Tomaso Slipšević obiteljskog nadimka Limbe, prvi je ugledao havarirani pelig i o tome izvijestio Zdravstveni ured / Collegio grada Pule. Tada su pokrenute višesmjerne istrage, ispitivanja, provjeravanja dokumentacije, napose one o mornarima, o plovidbenom patentu, osiguranju tereta itd., Odigrala su se razna događanja, isticani razni pijedlozi o smještaju brodolomnika s Finere, o nihovoj prehrani i preživljavanju … U središtu se našlo pripovijedanje 48-godišnjega kapetana Petra Babića, pokojnog Tripuna, rođenog u Kotoru sažeto u tvrdnjama: Sretno smo plovili, uz dobar vjetar, no stigli smo do naše fatalne sudbine, do moje nesreće …, na ovaj surovi kameniti otočić, bez i najmanje mogućnosti zaklona (abbimo avuto un viaggio felice, con buon vento, ma siamo arrivati sino al nostro fatal destino, alla mia disgrazia … su quest’ Scoglio molto scabroso e privo affatto del benché minimo ricovero).
O predavaču
Bertoša, Miroslav (1938.), povjesničar, professor emeritus Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Autor je 18 knjiga i oko 900 ostalih bibliografskih jedinica, pretežito izvornih znanstvenih radova. Istražuje gospodarske, društvene, etničke, migracijske, kolonizacijske i kulturno-antropološke pojave u Istri od 15. do 18. stoljeća. U inozemnim i tuzemnim arhivima više od 40 godina istraživao je fondove o Istri i sjevernojadranskom području. Djelovao je i kao upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli. Član je suradnik HAZU. Bio je prvi generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu. Bavi se i publicistikom, pa je kolumni Glasa Istre objavio 588 nastavaka osebujnih eseja u kojima se prožimaju povijest, kultura i politika. Uz R. Matijašića bio je glavni urednik Istarske enciklopedije u izdanju Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža” u Zagrebu. Bio je profesor u Puli, Rijeci, Zagrebu, Zadru i Dubrovniku, a sada predaje na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i na Hrvatskim studijima u Zagrebu.
Od vrijednih priznanja i nagrada valja spomenuti Državnu nagradu za znanstveni rad „Bartol Kašić” i Nagradu grada Pule za životno djelo.
FENOLIGA