Povodom nedavnih zabrinutih upita mještana naselja Vinkuran, a vezano uz označena stabla za sječu u Vinkuranu, načelnik Općine Medulin Ivan Kirac sazvao je sastanak s Hrvatskim šumama te Mjesnim odborom Vinkuran na kojemu su bili prisutni uz načelnika i suradnici općine Medulin, svi članovi mjesnog odbora Vinkuran te upravitelj pulske Šumarije Valter Buršić sa suradnikom.
Načelnik Ivan Kirac i Mjesni odbor Vinkuran upoznali su upravitelja g. Buršića sa zabrinutošću mještana Vinkurana povodom označavanja pojedinih stabla u naselju Vinkuran, te je načelnik istaknuo kako je povod ovog sastanka upravo informiranje šire javnosti o aktivnostima koje provode Hrvatske šume na području naselja Vinkuran.
Upravitelj pulske Šumarije Valter Buršić izvijestio je prisutne kako se označavanje stabla odvija sukladno propisu Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom „Magran – Cuf“ s planom upravljanja područjem ekološke mreže. Naglasio je kako je program za razdoblje 2019. – 2028. odobren rješenjem Ministarstva poljoprivrede i suglasnošću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te je istaknuo kako je isti u potpunosti izrađen sukladno Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode. Drugim riječima, Šumarija provodi redovno održavanje šuma u cilju zaštite šume i autohtonih sorta na ovom području.
Upravitelj Valter Buršić istaknuo je također kako mu je iznimno drago da mještani, mjesni odbor i Općina brinu za šume, no kako je zadatak upravo Hrvatskih šuma brinuti za zdravlje šume te na pravila gospodarenja temeljena na pravilima šumarske struke, a sve s krajnjim ciljem kako bi u pogledu na naše šume danas i u budućnosti uživali svi zajedno. Također, istaknuo je kako je za sva dodatna pitanja i dalje na raspolaganju.
Riječ je o stablima alepskog bora sa podstojno razvijenim hrastom crnikom. Kako je preneseno iz Hrvatskih šuma: „Unatrag stotinjak godina istarske priobalne ogoljele površine pošumljavane su pionirskom vrstom – alepskim borom (ukratko, pionirske vrste su one koje su lako prilagodljive na sve uvjete u okolišu stvarajući tako povoljne uvjete za pridolazak drugih vrsta drveća), s ciljem dakle da kroz duže vremensko razdoblje bor stvori potrebno tlo za povratak autohtone vegetacije, koju za ovo područje čine hrast crnika i crni jasen s ostalim vrstama šumske zajednice. Upravo s ciljem stvaranja povoljnijih uvjeta za daljnji razvoj u podstojnoj etaži značajno razvijene crnike, doznačena su stabla alepskog bora, u prvom redu ona slabijeg fiziološkog stanja te ona na kojima je uočen razvoj gljiva truležnica. S obzirom na blizinu prometnice i šetnice vodilo se računa i o potencijalno opasnim borovima za prolaznike, imovinu, vozila. Naglašavamo da je od ukupno prisutne drvne mase alepskog bora doznačeno 20 %, što znači da se vizura razgranatih alepskih borova velikih volumena neće značajno promijeniti. „ – izjavili su iz hrvatskih šuma.