Fenoliga, udruga u kulturi i JU Kamenjak pozivaju vas na predavanje ŽARKO PUHOVSKI "MORALNOST RATA I MIRA?" u četvrtak 18.05.2023. u 19 sati u Premanturi - "škola" na placi. Ulaz je slobodan.
O predavanju:
Problem o kojemu je u predavanju riječ ne odnosi se na uzroke, povode, ili odvijanje ratova, nego na pitanje o njihovu opravdavanju, zapravo na paradoks masovnoga prihvaćanja ratnoga djelovanja u mnogim situacijama.
Filozofija je pritom u povijesti igrala važnu ulogu, kao svijest o prevladavajućim moralnim stajalištima u pojedinim epohama.
Zato je višestruko važna, naizgled paradoksalna situacija da mir ima u historiji filozofije manju ulogu, pa i nižu vrijednost, od rata.
Opravdavajući ključni obrat koji nastupa s ratnim stanjem, ukidanje „normalne“ zabrane ubojstva, filozofija, u raznim redakcijama, interpretira ratno djelovanje kao hrabro radikaliziranje moralnih uvjerenja.
Mir pak ispada bitno pragmatičkom, a ne vrijednosnom opcijom, te u tom shvaćanju nastupa, najčešće,
kao posljedica nemogućnosti nastavljanja ratovanja (bilo zbog pobjede jedne, ili potpune iscrpljenosti obiju strana).
O predavaču:
Rođen 15. XII. 1946. u Zagrebu, gdje je završio i školovanje. Nakon studija fizike (u Zagrebu) i filozofije (u Frankfurtu) završio Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Od 1973. asistent u Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, od 1975. do 2012. predavao Filozofiju politike i srodne kolegije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
1990./91. fellow na Wissenschaftskollegu (Centre for Advanced Studies) u Berlinu. Kao profesor gostovao na univerzitetima u Berlinu, Beču, Frankfurtu, Londonu, Brightonu, Klagenfurtu, Beogradu, Skopju, Ljubljani, Sarajevu i Valenciji; bio je i znanstveni direktor European Peace University u Stadtschlainingu (Austrija). Član Savjeta „The European Journal of Philosophy“, Ethikon Instituta u Los Angelesu i istraživačke mreže Transcend.
Objavio šest knjiga i dvjestotinjak radova na hrvatskome jeziku iz područja filozofije politike, etike, filozofije kulture, filozofije prava, mirovne teorije, te teorije socijalnih znanosti, kao i više desetaka radova na stranim jezicima, pretežno na engleskome i njemačkome. Koautor prvoga hrvatskog pluralističkog izbornog zakona 1989.
Nositelj Posebne nagrade Evropskoga rektorskog kluba za djelovanje za mir i protiv ksenofobije za 1993.
Suosnivač, programski utemeljitelj i višegodišnji predsjednik prve jugoslavenske alternativne političke organizacije UJDI, od 1988., te Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava od 1993.
FENOLIGA I JU KAMENJAK